Monday, March 28, 2022

Vranje – Dopuna izveštaja kojim se odgovara na tekst o potpisima

Nakon objavljenog teksta na sajtu Demostata o tome kako se prema zvaničnim dopisima gradske uprave Vranje i zvaničnim podacima RIK-a o broju overenih potpisa u od strane gradske uprave Vranje podaci ne poklapaju za dve izborne liste (i kako je gradska uprava Vranje za trougao DSS-POKS-Dveri ukupno overila 572 potpisa, a RIK evidentirao 670 potpisa i da je gradska uprava Vranje overila 306 potpisa za listu Boris Tadić – ajmo ljudi, a RIK evidentirao 543) i uz pitanje kako je moguće da gradska uprava overi manje potpisa nego što stigne u RIK, u ponedeljak 28. marta je stigla Dopuna izveštaja o overenim izjavama birača koji podržavaju izborne liste od strane overitelja Gradske uprave grada Vranja (dopis na kraju teksta). 


U dopuni izveštaja, poslate su nam informacije o dodatnim overama potpisa za Dveri (28. februar – 102 potpisa) i SDS – Boris Tadić – Ajmo ljudi (4. mart – 237 potpisa). Sa ovom ispravkom, broj potpisa za trougao DSS-POKS-Dveri odgovara onome što je RIK zaveo za ove dve liste (zanimljivo je da se u zvaničnom dopisu i dopuni koristi izraz „trougao“ koji sam ja koristio u tekstu). Takođe, sa dopunom izveštaja broj potpisa za listu SDS (Boris Tadić – Ajmo ljudi) se sada poklapa sa brojem potpisa zavedenim u RIK-u. 

Dodatno, u izveštaju se navodi da je pogrešno naveden broj potpisa za Listu Zavetnici – odnosno da je upisan i broj potpisa koji su overeni kod javnog beležnika (što ne znamo kako znaju). Svakako, za Zavetnike broj overenih potpisa gradske uprave Vranje je bio veći nego što je registrovan u RIK-u pa nije probudilo nikakvu sumnju. 

Sa ovom dopunom izveštaja za izborne liste za parlamentarne izbore sada sve izgleda normalno. Odnosno, svi podaci na koje je ukazano u tekstu se sada poklapaju. 

Zanimljivo je da sam u nedelju, kada sam uporedio brojeve sa overenim potpisima predsedničkih kandidata od strane gradske uprave Vranje, na Twitteru napisao da i oko tih brojeva postoje nelogičnosti i ozbiljni problemi. Na to se u ovoj dopuni izveštaja niko nije osvrnuo (samo na tekst sa Demostata). Odnosno da kandidat Boško Obradović - prema gradskoj upravi (GU) Vranje ima 129 overenih potpisa, a da je RIK evidentirao 551 i da kandidatkinja Branka Stamenković - prema GU Vranje potpisi za nju nisu uopšte overavani, a RIK je evidentirao 452 potpisa overenih od strane GU Vranje. 

Deluje kao da je dopuna izveštaja urađena isključivo kao odgovor na tekst objavljen na sajtu Demostata i da će gradska uprava Vranje morati da piše još jednu dopunu kako bi uskladila podatke i sa predsedničkim kandidatima. 

 Svakako ću podneti žalbu Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti za netačnost podataka iz prvog izveštaja o broju overenih potpisa za periode 15-20. februar i 28. februar – 13. mart i za sumnju u naknadno usklađivanje brojeva overenih potpisa. A po potrebi i za netačnost ove Dopune izveštaja ukoliko nakon ukazivanja na probleme sa predsedničkim kandidatima dobijem novu Dopunu izveštaja kako bi se svi podaci poklopili. Dodatno, od Poverenika ću tražiti da izvrši uvid u sve spise overe u gradskoj upravi Vranje i utvrdi verodostojnost istih. 

Takođe, pozivam partije SDS i Dveri (potencijalno i Dosta je bilo) da pokrenu tužbe protiv gradske uprave Vranje za slanje zvaničnih dopisa sa pogrešnim podacima kako bi se između ostalog otklonila bilo kakva sumnja u eventualno naknadno usklađivanje podataka iz gradske uprave sa podacima iz RIK-a.






Wednesday, December 30, 2020

Има ли пилота у опозиционим авионима (НИН)

 


Ауторски текст за НИН (број: 3652, 24.12.2020)





Овај текст није „гажење“ опозиције док лежи на поду уништена од стране пропаганде која долази од власти свакодневно. Ово је апел за дозивање у памет – да се уради шта се може урадити (или макар да се сами не упуцају) јер за мање од 16 месеци, најкасније крајем априла 2022. године, одржаће се редовни председнички и локални избори у граду Београду, као и ванредни парламентарни избори. Александар Вучић и његова СНС су увлачењем СПС-а, а посебно СПАС-а у де факто једнопартијску владу осигурали да ове странке неће имати кандидате на председничким изборима, али и подршку и заједничку страну пре свега за изборе у Београду где Александар Шапић има некакву подршку од које може зависити владајућа већина и где ће избори сасвим сигурно бити неизвесни. Иако је захтев за ванредним изборима требало да буде један од првих корака опозиције након бојкота, Вучић их је заказао пре него што је и формирана Влада чиме је узео један од најједноставнијих захтева које је опозиција могла да испоручи. И не само то, већ сада их је сместио у заједнички оквир – у априлу 2022. године када њему истиче први председнички мандат, као и када је редовни термин за Београд. И Вучић је овим заокружио свој план за наредне изборе. 

Sunday, February 2, 2020

Odgovor Bošku Jakšiću na tekst u Politici - „Bojkot, krah u najavi“


U petak 24. januara u Politici u rubrici „Pogledi“, Boško Jakšić je objavio tekst pod imenom „Bojkot, krah u najavi“. U datom tekstu vidim niz nelogičnosti i spornih argumenata, te imam potrebu da na njega odgovorim. Ipak, pre toga želim da naglasim da prema uglednom spoljno-političkom komentatoru i autoru kolumne, odnosno prema njegovom dosadašnjem radu, gajim duboko poštovanje. U svojoj kolumni je izneo mnogo stvari koje se mogu preispitati i drugačije tumačiti, pa ovim želim i da dodatno podstaknem polemiku na datu temu, iako smatram da je 2019. bila godina velike debate o temi opozicionog bojkota nasuprot izlaska na izbore. Naglasio bih, takođe, da sam ovaj tekst prvo poslao listu Politika, ali nisam dobio odgovor.

Krenimo redom. Prvo, gospodin Jakšić u svojoj kolumni navodi da je opozicija koja bojkotuje izbore rešena da ignoriše priliku koja se biračima pruža jednom u četiri godine i da biračima uskraćuje pravo da listićem u glasačkoj kutiji odrede koga bi da nagrade, a koga da kazne. Iako argument zvuči razumno, oko građanskog prava svih nas da glasamo moramo znati i neka ograničenja. Izbori bi i trebalo da budu nagrada ili kazna za vlast, ili davanje prilike opoziciji  da preuzme upravljanje državom. Međutim, kada birači donose odluke na osnovu partijske propagande i zlatnog doba koje vide na televiziji, ili kada moraju da glasaju (a uz to često i da nateraju druge) da bi zadržali posao  - onda to nije nagrađivanje ili kažnjavanje od strane birača, nego maltretiranje i mučenje tih istih birača zarad partije na vlasti. Ja bih više voleo da čujem kako će se uskratiti mogućnosti vlasti da ukida osnovna politička prava mnogim građanima i kada će omogućiti medijima da objektivno informišu građane kako bi mogli samostalno i na osnovu sopstvenog ubeđenja, a pri tom i objektivno informisani, da donesu odluku o tome kome će dati svoj glas. To je, gospodine Jakšiću, uskraćivanje prava i ignorisanje osnovnih ljudskih sloboda, a ne poziv da se izbori bojkotuju kako bi se građanima upravo u budućnosti slobodan izbor omogućio. Zatim, bojkot nikome ne uskraćuje pravo da glasa – poziva ih da ne glasaju kako bi ukinuli privid da žive u normalnoj državi i kako od njih niko ne bi pravio botove, podanike i uplašene građane. Takođe, građanima (makar onima koji će bojkot podržati) je dosta razočarenja i gledanja kako SNS i Vučić vladaju uz pomoć propagande, novca, pritisaka i ucenjivanja i siguran sam da im je preko glave izbora na kojima je njihov glas unapred izgubljen jer su partije vlasti pomenutim metodama sve pripremila da joj vlast nikako ne bude ugrožena. To, gospodine Jakšiću, nije korišćenje prava, nego saučestvovanje u imaginarnom događaju koje neko zove „izborima“, a koji su sve samo ne slobodan i objektivan izbor za građane u ovoj zemlji.

Wednesday, January 15, 2020

Nova politička 2020. Izvesna samo - kriza

Tekst objavljen u NIN-u (broj. 3602 od 9. januara 2020. godine)



Nisam od onih koji beže od političkih najava, predikcija, predviđanja ili generalno promišljanja šta može da se desi. Često sam ispaljivao različite prognoze, nekada grešio, ali neretko bio u pravu. Politička dešavanja su takva da su zakonitosti i kauzalnosti retke, a predviđanja možete samo da zasnivate na nekoj od teorija i da se nadate da ste startne pozicije aktera i okolnosti dobro procenili. S obzirom na okolnosti koje ću zaista nazvati vanrednim – ipak ću u ovom tekstu preskočiti krajnja predviđanja, ali ću pokušati da ponudim nekoliko scenarija razvoja političkih dešavanja u godini koja je već tu i pre svega da otvorim pitanja i dileme koje ne znam kako će se zatvoriti. Ono što znam, za politikologe i novinare će godina pred nama sigurno biti zanimljiva, za sve političare poprilično neizvesna, a za građane može predstavljati godinu koja će im dati nadu da će se vanredno stanje završiti.

Saturday, August 10, 2019

Intervju za Vreme 1.8.2019.


Još pre nego što su krajem novembra 2018. širom Srbije izbili protesti zbog politički motivisanog nasilja, politikolog Boban Stojanović predlagao je bojkot izbora. U tekstu u NIN-u pisao je da "učestvovanjem na ovakvim izborima, opozicija daje legitimitet izbornim uslovima i samom političkom poretku", te da bi opozicija "morala da kolektivno bojkotuje izbore i uskrati taj legitimitet".
Potom, Stojanović je bio deo stručne grupe koja je u ime učesnika protesta #1od5miliona tokom prve polovine 2019. napravila spisak zahteva za slobodne i fer izbore, koji se najviše bave medijima u izbornoj proceduri. Postepeno, ideja o bojkotu izbora dobijala je na snazi i sada – osam meseci nakon što ju je Stojanović izneo u NIN-u – aktuelnija je nego ikad. No, pre priče o bojkotu, sa Stojanovićem razgovaramo o "Omči za Srbiju" – tekstu objavljenom i u državnom mediju ("Večernje novosti"), koji najavljuje moguće ubistvo nekog opozicionog politika od strane zapadnih sila, e da bi se naudilo Vučiću.