Saturday, December 20, 2014

"Izborni sultanizam" Aleksandra Vučića

Ako se zapitamo kakav je oblik vladavine današnji režim Aleksandra Vučića možemo upasti u zamku klasifikacija i tipologija političkih režima, ali možemo makar prikazati kakav je model ka kome se krećemo.

Saturday, November 29, 2014

Autoritarne partije kao ključna prepreka demokratizacije Srbije

Dvadeset pet godina traje proces demokratizacije Srbije iz nedemokratskog jednopartijskog sistema. Čitajući sjajnu studiju koleginice Dolenec pod nazivom „Democratic Institutions and Authoritarian Rule in Southeast Europe“ koja objašnjava razlike u demokratizaciji između Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope došao sam do jednog bitnog zaključka.

Tuesday, November 11, 2014

Put ka Vučićevom jedoumlju uz pomoć izmena Zakona o finansiranju političkih aktivnosti

Prethodne nedelje su u Narodnoj skupštini usvojene izmene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti. Nekako je ova tema ostala bez kritike, ne samo masovnih medija poput televezije što ni ne treba da nas začudi, već nije bilo ozbiljnijih reči ni preko blogova i društvenih mreža.
Osnovna izmena u zakonu jeste da će partije ubuduće dobijati 30% manje sredstava iz budžeta, odnosno da se sredstva umanju sa 0,15 na 0, 105% za redovno finansiranje kao i sa 0,1% na 0,07 za finansiranje predizbornih aktivnosti. Ja sam prvi idejno protivnik državnog finansiranja partija, ali da li danas u Srbiji smemo da dozvolimo to? O čemu se zapravo ovde radi i zašto se premijer (jer premijer jedini donosi odluke i iznosti predloge) odlučio na ovakav korak? I zašto je to štetno za demokratiju?

Friday, October 24, 2014

Veliki vođo, da li ste nas lagali u septembru ili danas o bankrotu Srbije?

Premijer Srbije je 19. septembra, najavljujući smanjenje plata u javnom sektoru i penzija rekao da je Srbija hiljada miljama daleko od bankrota. Tada na konferenciji za medije je rečeno: „Govoreći o trenutnoj ekonomskoj situaciji, predsednik Vlade je rekao da je Srbija likvidna, da imamo novca do aprila sledeće godine bez zaduživanja, i da smo hiljadama milja daleko od bankrota (link).“

Danas, 24. oktobra, tek nešto više od mesec dana od izjave da smo miljama daleko od bankrota, premijer je na sednici Narodne skupštine, povodom rebalansa budžeta i mera kojima se smanjuju plate u javnom sektoru i penzije izajvio: „Bez mera koje smo preduzeli, Srbija bi bankrotirala (link).“

Nakon ove dve potpuno različite izjave, ja mogu samo da pitam premijera: Da li ste nas lagali u septembru ili nas lažete sada? Ili ste možda svojom nesposobnošću uspeli da napravite hiljade milja i Srbiju dovedete do ivice bankrota?


Sunday, September 28, 2014

Kako nam se desio Vučić?

Odgovor na pitanje iz naslova je suština ovog bloga, ali osim toga pokušavam da klasifikujem oblik režima kakav danas postoji u Srbiji. Od 2012. godine u Srbiji ne postoji jasna institucionalna podela zaduženja i funkcija. Nakon izbora 2012. godine Aleksandar Vučić je osoba koja se pita za sve. Apsolutno sve. Ono što je ključno, on je 2014. godine na izborima ostvario neverovatan rezultat i dobio ogromnu podršku biračkog tela. Upravo je to tema. Kako nam se to desilo?

Friday, September 19, 2014

Vučićeva patetična ekonomska demagogija

Premijer Vučić je juče javnosti predstavio „mere štednje“ u još jednoj patetičnoj predstavi (link za vest o tome). Osim mera štednje, on je izneo plan ekonomskog oporavka, koji je sve osim plana. Makar plana koji može da ima mogućnost uspešne realizacije.

Saturday, August 16, 2014

Manipulacija građanima Srbije - kredit koji ne može da zakrpi rupe

U četvrtak je konačno objavljen ugovor sa Etihadom. Ili neki od ugovora, ili novi ugovor. Na to se čekalo dosta dugo pored čestih najava. Na kraju je objavljen tek nakon što je BIRN došao do delova i objavio ih. Ipak, to nije tema ovog bloga jer se ovde bavimo nečim što je pomenuto na toj famoznoj konferenciji, a to je vest da su UAE uplatili milijardu dolara Srbiji kao pomoć budžetu. „Govoreći o milijardi dolara koju su Srbiji uplatili Ujedinjeni Arapski Emirati kao pomoć budžetu, Mali kaže da mi zahvaljujući tome nećemo morati da se zadužujemo i da nećemo imati problem sa likvidnošću do marta sledeće godine (link).“

Monday, August 4, 2014

Organizaciona neozbiljnost u vođenju finansija i privrede

Jedna od prednosti u radu svake vlade može biti kontinuitet u organizacionom smislu. Ovde pre svega mislim na ministarstva kao organe državne uprave, koja realizuju/izvršuju politike vlade. Od suštinske je važnosti da organizacija državne uprave bude izuzeta od pretumbavanja i organizacionih promena. Kao što znamo, broj i poslovi ministarstava nisu normirani u Ustavu i nakon svakih izbora broj i poslovi pojedinih ministarstava se menjaju, prekrajaju, dele i sl. (promenama zakona o Vladi i ministarstvima) Na taj način se gubi dragoceno vreme u uhodavanju, upoznavanju i uopšte u počinjanju bilo kakvog posla. Nakon izbora su se ranije ministarstva organizovala prema principu podele političkog plena između koalicionih partnera.

Saturday, July 12, 2014

Altruizam je racionalan izbor

Teorija racionalnog izbora ukratko kaže da su ljudi racionalni i da odluke donose na osnovu troška i dobiti određenog (ne)činjenja, odnosno da će nešto učiniti ukoliko dobit prevazailazi troškove. Takođe, mnogi interpretiraju racionalnog čoveka kao usko sebičnog i tvrde da je altruistično delanje neracionalno ili iracionalno.

Pretpostavlja se da (Little, 1991: 44) racionalni pojedinac meri korisnost svakog od oblika delovanja i da preferira opcije koje će doneti rezultate sa većom korisnosti za njega (racionalni pojedinci žele da maksimizuju korist za sebe), kao i da su moguće promene preferencija i odnosa korisnosi za pojedince. Takođe, pitanje je šta su ciljevi ljudskog delovanja, odnosno koje to koristi žele racionalni pojedinci da ostvare, pa ciljevi mogu biti – novac (prihodi), slobodno vreme, obrazovanje i sl.

Sunday, June 29, 2014

Čemu služe gradske opštine u Beogradu?

Grad Beograd ima 17 gradskih opština (GO) koje osniva Grad i koje vrše poslove iz nadležnosti Grada prema Statutu. Međutim, gradske opštine nisu jednice lokalne samouprave (JLS), iako neki autori tvrde da time što postoje politički izbori na nivou gradskih opština, da se one mogu okarakterisati kao jedinice lokalne samouprave. Ipak, ostaćemo pri stavu da nisu JLS, jer nisu autonomne i grad Beograd ih u svakom trenutku može izmeniti ili ukinuti. U svakom slučaju, pitanje koje postavljam jeste da li su nam gradske opštine potrebne u statusu kakav trenutno imaju? Kao argument u prilog tome da su gradske opštine potrebne navode se: a) spuštanje nadležnosti na najniži nivo; b) lokalna predstavljenost građana.

Monday, June 9, 2014

Pitanje plagijata jeste udar na državu!

Iz naslova se možda može naslutiti nešto sasvim drugačije nego što je poenta ovog bloga. Ali. U „odbrani“ doktorata ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića, mogli smo čuti kako je to pitanje političke kampanje, političkog udara i sl. Aleksandar Martinović, poslanik SNS-a tvrdi (link) da je pokretanje pitanja plagijata doktorata Nebojše Stefanovića politički udar na ministra i vladu (negde su mediji preneli i da je rečeno da je udar na državu) sa ciljem da se zaustave promene u zemlji. Naravno, rekao je da je to i udar na predsednika vlade (jer kako nešto reći, a ne pomenuti premijera) koji želi da korenito menja stvari. Posebno je isticao kako je to politički udar jer su Stefanović i Vučić počeli da menjaju stvari i da reformišu policiju.

Friday, May 30, 2014

GSP - između trećine manje autobusa, aleve paprike i hektolitara alkohola

U prethodnom blogu na temu gradskog prevoza (link) sam pisao o tome koliko je sistem neefikasan i koliko košta građane Beograda kroz subvencije iz gradskog budžeta javnom preduzeću GSP Beograd i privatnim prevoznicima koji su integrisani u sistem. U poslednjih pet godina ukupni iznos subvencija jeste skoro 400 miliona evra. U tom blogu sam, u skladu sa najavom nove gradske vlasti da će sistem naplate vratiti pod okrilje Grada Beograda, pisao da je potrebno osmisliti mehanizme za bolju naplatu karata i povećanje prihoda jer gradski prevoz u Beogradu koristi veliki broj građana koji mogu da finansiraju sistem.

U poslednja dva dana stigle su najave za tri potencijalne mere. Jedna od njih je povećanje cene mesečne karte za studente, kao i uvođenje plaćanja prevoza na mesečnom nivou za penzionere. Da povećanje cena karata za ove kategorije građana ne bude kontra produktivno najavljena je i mera da će se povećati broj kontrolora u prevozu, a da će kontrolori biti prebačeni u sektor komunalne policije sa ovlašćenjima da legitimišu korisnike prevoza bez karte (link). Iz gradske vlasti smatraju da će ovom merom smanjiti broj švercera za 10% i da će na taj način uvećati prihode. Ova mera može imati pozitivne efekte na naplatu karata.

Saturday, May 24, 2014

U lice cenzuri


U danima kada, usled nemara, nesposobnosti i neodgovornosti vlasti, hrabri i humani građani preuzimaju funkcije države i pomažu unesrećenima iz poplavljenih i ugroženih područja – vlast troši vreme i energiju na kršenje slobode izražavanja, napadajući i gaseći internet stranice koje pozivaju na odgovornost.

Za samo nekoliko dana, privremeno su onesposobljeni blog „Druga strana“ i portal „Teleprompter“, a obrisan je ceo blog Dragana Todorovića na portalu „Blica“ nakon što je Todorović preneo tekst u kome se navode razlozi za ostavku Aleksandra Vučića. Prinuđeni smo da pretpostavimo da će sličnih primera cenzure biti i ubuduće.

Friday, May 16, 2014

Gradski prevoz u Beogradu – budžetska rupa bez dna

Blog objavljen na sajtu Grupe za analizu i kreiranje javnih politika (www.gajp.org) u okviru Policy Ponedeljka.
Politika linijskog prevoza putnika na teritoriji Grada Beograda, ili kako se popularno naziva – gradskog prevoza proizvodi posledice koje predstavljaju veliku štetu Gradu Beogradu.
Veliki problem u funkcionisanju ove politike vidimo i kroz rashode grada koji odlaze na subvencionisanje gradskog prevoza.
Ono što se moglo čuti od novog gradonačelnika i gradskog menadžera jeste da je problem bio u samom Bus plus sistemu i da je potrebno sistem naplate vratiti pod okrilje grada i da je to rešenje za problem slabe naplate karata i visokih subvencija.
Jednostavno, veliki deo građana će se švercovati – neće plaćati kartu, sve dok ne moraju. Ono što Grad Beograd mora da osmisli, to je skup pravila i da ih implementira na taj način da švercovanje neće biti moguće, odnosno da će svako ko koristi gradski prevoz kao uslugu – tu uslugu morati i da plati.
Opcija ima dosta i naš predlog gradskoj upravi jeste da sprovede analizu svih mogućih mera, uporedi troškove tih mera i pokuša da predvidi njihove efekte i efikasnost.
Ceo tekst pročitajte na sledećem linku:  Gradski prevoz u Beogradu – budžetska rupa bez dna
PP gradski-prevoz-u-beogradu

Sunday, April 20, 2014

Funkcionisanje srpske privrede: profit privatni, gubitak javni

Kako funkcioniše privreda u Srbiji jako se dobro vidi na primeru proizvodnje i prodaje malina. Vest (link) koju sam pročitao u petak o tome da je uništen veliki deo roda malina je još jednom pokazala deo sadašnjeg privrednog mehanizma.

Pre svega, kada se radi o malinama potrebno je prikazati neke osnovne podatke. „Proizvodnja maline je značajna baza poljoprivrednog razvoja u nekim delovima Srbije, naročito u zapadnom delu naše zemlje. Preko 200.000 stanovnika Srbije se bavi proizvodnjom ovoga voća. Razvijenije zemlje Evrope su izuzetno zainteresovane za otkup ovog voća, pa se oko 95% roda maline izvozi. Površina na kojoj se uzgaja malina je 15 000 hektara, pa smo prema ovoj statistici na drugom mestu u Evropi (Čolić, 2013: 1).“

Friday, March 28, 2014

Sistem zapošljavanja nastavnika kao prepreka kvalitetnijem obrazovanju

Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS) je u toku nedelje zatražila od Ministarstva prosvete da izmeni Uredbu o zapošljavanju u obrazovanju jer je neprimenjiva i štetna za budžet (link). Ukratko, u saopštenju traže da se formira lista zaposlenih nastavnika koji nemaju puno radno vreme i koji bi se bez konkursa primali na upražnjena mesta nastavnika, a ne da se u prosvetu bespotrebno zapošljavaju nova lica. Takođe, navodi se da se prvo mesta moraju popunjavatu sa liste tehnoloških viškova, a onda zaposleni sa nepotpunim radnim vremenom, a tek na kraju bi se otvorila mogućnost o zaposlenju novih ljudi. Gledajući iz ugla sindikata, potpuno racionalan zahtev jer time žele da zaštite (verovatno) svoje članove kojima preti opasnost da ostanu bez posla i one koji nemaju puno radno vreme, a od kojih sindikat ima korist.

Saturday, March 15, 2014

Zašto strateško glasanje 16. marta nije racionalno (Dušan Vučićević)

Gost autor: Dušan Vučićević (asistent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu i istraživač-pripravnik Instituta za političke studije)

Ovo nije blog koji treba da vas ubedi da glasate za izbornu listu Saše Radulovića. Nije, jer me ne interesuje za koga ćete glasati. Ovo nije ni blog u kome se tvrdi da strateško glasanje ne postoji. Nije, jer na različitim horizonitima i u različitim tipovima izbornih sistema ljudi glasaju strateški. Ovo je, pre svega, blog koji treba da vam ukaže da strateško glasanje nije racionalno, iako možda verujete da jeste. Nije, jer ako već donesete odluku da na izbore izadjete i da je trošak odlaženja do biračkog mesta manji od koristi koju od tog čina imat, racionalna odluka jeste da glasate za partiju koja predstavlja vaš prvi izbor.

Institucija obaveznog glasanja i sutrašnji izbori - Dosta je bilo

Blog je mešavina predistraživanja na temu "Institucija obaveznog glasanja - potencijalni politički efekti u Srbiji" (koje pripremam za međunarodnu konferenciju Političko komuniciranje i izborno ponašanje u Milanu) i lične poruke namenjene pre svega onima koji ne planiraju da sutra izađu na izbore.

Šta predstavlja institucija obaveznog glasanja? Prosto rečeno to znači da svaki punoletni građanin sa biračkim pravom ima obavezu da glasa na izborima. Obavezno glasanje u tom smislu ne može biti obavezno ukoliko nema sankciju (kažete da je glasanje obavezno, ali ako ne uvedete sankciju to znači da ipak nije obavezno). Kao primer, sankcija može biti novčana u našim uslovima danas ona može iznositi 50 000 rsd. Ukoliko ne platite ovu kaznu jer niste izašli na izbore - uvede se pravilo da ne možete da izvadite nova lična dokumenta, ne možete da registrujete kola, ne možete da primate novčanu naknadu iz budžeta, kao ni platu ukoliko se ona isplaćuje iz budžeta. Šta bismo dobili time? Dobili bismo gotovo 100% izlaznost na izbore jer racionalnim pojedinicima je svakako korisnije da prošetaju do biračkog mesta nego da plaćaju ovoliku kaznu. Ovakva institucija bi ’naterala’ pojedince da glasaju (naravno, ne moraju da glasaju ni za jednu od ponuđenih lista, već da njihov glas bude nevažeći). Prosečna izlaznost na izborima u Srbiji ne prelazi 65%, dok je na lokalnim (ukoliko su odvojeni od republičkih) ona daleko ispod 50%. Takođe, moram da naglasim da ovakva institucija postoji već gotovo 2 veka, i da se i dan danas koristi u nekim demokratskim zemljama, a najbolji primer je Australija, a često se pominju Belgija, Grčka i Luksemburg. Izbori su gotovo jedini vid političke participacije za građane, a veliki deo društva apstinira. Posledice visoke apstinencije su takve da se slabi legitimnost, postoje otuđenost građana od države i politike, širok prostor za manipulaciju vlasti, jača se partokratija. Kakve političke efekte bi mogla da proizvede institucija obaveznog glasanja u Srbiji?

Wednesday, March 5, 2014

Dveri - Zakon za veću (ne)zaposlenost žena?

Ne ulazeći u pitanje kako pokret Dveri Srpske gledaju na osobe ženskog pola (jer je za to potrebno mnogo više od jednog bloga) bavim se ovde jednim predlogom koji je ova izborna lista iznela u izbornoj kampanji. Dveri tvrde da će ukoliko dođu u poziciju da donose odluke, da donesu zakon koji će ženama sa malom decom dati mogućnost da rade četiri sata, a da im se priznaje puno radno vreme. Oni smatraju da „srpska žena zaslužuje više privilegija kao majka, radnik, poslodac i da država mora ženi da omogući normalno radno vreme kako bi mogla da se posveti svojoj porodici (link).“ Ponavljam, stav pokreta Dveri prema ženama nije tema. Bavim se samo pitanjem kakve bi posledice mogla da proizvede ovakva mera.

Friday, February 21, 2014

Duvan kao negativna eksternalija - regulacija ili oporezivanje?

U ovoj izbornoj kampanji retko se biračima nude konkretni policy predlozi već se kampanje zasnivaju na opštim mestima i ponavljanjima velikih reči. Od strane SPS gotovo da nije ponuđena nije konkretna mera. Jedino što se može posmatrati kao konkretan predlog, pre sve zbog načina predstavljanja jeste koncept Gradovi bez duvanskog dima koji podrazumeva potpunu i sveobuhvatnu zabranu pušenja na svim javnim mestima, a predlog je na jednoj konferenciji za medije predstavio državni sekretar Ministarstva zdravlja Periša Simonović. S obzirom da je predlog preneo sajt ove partije u vreme izborne kampanje, normalno je na ovo gledati kao na izborni policy predlog SPS-a.

Monday, February 17, 2014

Ukratko o reformama (kopiranje Dinkićevog modela subvencionisanja privrede nisu reforme)

Ključna izborna poruka koju nudi SNS na ovim izborima je: REFORME, REFORME, REFORME! Kao što je između ostalog bilo i 2012. godine, jer oni žele da reformišu zemlju i donesu viši životni standard građanima. Oni pod tim reformama podrazumevaju sveobuhvatnost, ali u njih neću sada da ulazim, već se bavim samo jednim delom - ekonomijom, odnosno politikom kreiranja privrednog rasta. Dominantna politika PPV-a kada se radi o stvaranju privrednog rasta (što mi deluje da se poistovećuje sa stranim investicijama), kao što smo imali priliku da vidimo večeras u Utisku nedelje prema rečima Nebojše Stefanovića jeste politika subvencionisanja i na taj način otvaranje novih radnih mesta i pokretanje novih poslova. U skladu sa tim, kako Stefanović kaže - potpuno je normalno da se Mišelinu (Michelin) pokloni 30 miliona evra novca poreskih obveznika, da bi oni uložili u Srbiju. I ne samo Mišelinu, već je izgleda cilj da strane investitore dovode pojedinci u vladi tako što će im se dati subvencije, određeni period oslobađanja od poreza i određene cene komunalnih usluga.

Friday, February 14, 2014

Dinkićev predlog besplatnih letovanja - koliko bi nas koštao i da li je društveno opravdan?

Pre nekoliko dana je stiglo jedno od verovatno mnogobrojnih suludih ’obećanja’ koje ćemo dobiti u izbornoj kampanji.  S obzirom od koga dolazi, nije čudna lakoća sa kojom se iznose određeni predlozi. Pogađate o kome je reč - šampion u obećanjima šta će ’država d'uradi’ - Mlađan Dinkić.
Obećanja i predlozi se u izbornim kampanjama iznose bez ikakve analize posledica tih mera, ili analize kako i odakle nešto obezbediti i finansirati.  Dinkić je u utorak najavio paket mera za brigu o porodici, pa je između ostalog naveo:

„da se ukine solidarni porez, uvedu besplatna letovanja i zimovanja za osnovce, besplatna užina, da se stipendijama pomogne siromašnim studentima i uvedu posebne mere za zapošljavanje starijih od 50 godina.“

Od ovih predloga nekako su mi najviše zapali za oko letovanja i zimovanja za osnovce kao i besplatna užina. Poslednja mera pre svega zato što mislim da osnovne škole već obezbeđuju besplatnu užinu za đake, ali njom neću da se bavim. U ovom blogu se bavim pitanjem letovanja i zimovanja za osnovce kroz dva pitanja - finansiranje i pitanje društvene opravdanosti takve mere. Unapred se izvinjavam na neažuriranim podacima (baratam sa podacima o broju učenika, izdvajanjima za obrazovanje i sl. iz 2008/9. godine, ali sam siguran da broj i podaci iz 2014. godine ne odstupaju previše, već da su na nivou statističke greške.

Friday, February 7, 2014

Državni posao: realnost i smeh



Generalno ljudi više vole vikend od radnih dana. Ali makar kod mene nije takav slučaj. Zašto? Odgovor je prost, vikendom nema Državnog posla, humorističke serije koja se emitije na RT Vojvodine. Relativno kratak format (max 10, 11 minuta), svakodnevne objave na Youtube kanalu, i analiza dnevno društvenih događaja na način koji svakodnevno mami osmeh na lica mnogih. Tri aktera, „priučena“ glumca na satiričan način nam približavaju stanje društva u kome živimo. Ali ne samo to. Verovatno bolje od bilo koga prikazuju stanje onakvo kakvo jeste. I što je bitnije, od njih trojice možemo mnogo toga da naučimo.

Friday, January 17, 2014

Analiza javnih politika i doprinos ministra Radulovića

Tekst objavljen i na blogu Grupe za analizu i kreiranje javnih politika (link).

U uvodu se definišu određeni pojmovi, a onda ispitujemo doprinos ministra Radulovića u političkom životu Srbije kroz pitanje analize javnih politika.

1. Javne politike: prvi intuitivni odgovor jeste da su to one politike koje nisu tajne. Međutim, suština je u nečemu drugom. U engleskom jeziku je pojmovno mnogo jasnije napravljena razlika između onoga što u našem jeziku nazivamo politikom, javnom politikom i sl. Javne politike (public policy ili samo policy) predstavljaju „političke izlaze - output“ (Wilson, 2008: 153). Sa druge strane neki ih definišu kao: „Javne politike rešavaju probleme“ (Goodin; Rein; Moran, 2008: 26), „Javna politika je aktivnost vlasti kao odgovor na društvene probleme“ (Đorđević, 2009: 15), „To su strategije i operativne metode koje grade država i njeni organi u cilju uređena i razvoja pojedinih oblasti od javnog interesa i značaja“ (Stojiljković, 2012: 13), ili možda i najbolja definicija „Javne politike su sve ono što vlasti izaberu da urade ili ne urade“ (Birkland, 2005: 18). Znači, politički izlazi (sve ono što vlast uradi u uređivanju društva, a utiče na građane) su javne politike, ali su javne politike i ono što vlast ne uradi - odnosno zadržavanje statusa quo je takođe odluka.

Saturday, January 11, 2014

Možemo li u 2014. godini da budemo efikasni bez Facebooka i smart telefona?

Pre pet dana sam odlučio da krenem sa gašenjem društvenih mreža i aplikacija na pametnim telefonima koje služe za komunikaciju. Tada, za početak, odlučim da ugasim Facebook, a dan posle i WhatsApp, a sve sa namerom da ugasim sve društvene mreže, pa čak i aplikacije na telefonu za primanje mailova. Na pitanje zašto?, moj odgovor je bio da saznajem previše nepotrebnih informacija i da komuniciram sa širokim krugom ljudi, sa kojima sigurno ne bih komunicirao putem poziva, sms-ova ili mailova.
Prema tome, cilj je bio da se osim mail-a ugase svi „novi“ kanali komunikacije. Ali i aplikacija sa telefona za primanje mailova jer sam imao običaj da kada god primim mail, kao po obavezi odmah na njega odgovorim. S obzirom na posao kojim se bavim i druge aktivnosti, broj mailova na dnevnom nivou je bio ogroman. Ali uvek, telefon je uz mene, odgovaranje na mailove kao po automatizmu, kao da sam programiran za to. Sa druge strane u neposrednom okruženju bio sam izložen kritici da stalno „visim“ na telefonu uz pitanje: Pa šta sada radiš (neretko i u kasnim noćnim/ranim jutarnjim satima)?